Što je TRESET?

Treset je organski sediment koji nastaje taloženjem organskih ostataka u močvarama. On nastaje na područjima na kojima se učestalo zadržava voda. Odumrle močvarne biljke i drugi organski ostaci polaganim se procesima razlažu te se nerazgrađeni ili djelomično razgrađeni organski ostaci slojevito talože. Prvo nastaje bijeli treset pun hranjivih tvari, kada se razloži ispod površine vode količina hranjiva se smanji te se procesi razlaganja zbog nedostatka kisika usporavaju. Postupno nastaje smeđi treset, a crni treset je najstariji i najhomogeniji sloj te čini prvi stupanj u nastajanju ugljena.

Dobivanje treseta:

Za vađenje treseta prvo je potrebno isušivanje močvara. Voda se odvodi kanalima, a nakon isušivanja strojevi mogu pristupiti tresetištima.
Treset se iskapa u slojevima. Prvo se vadi najplići sloj treseta koji predstavlja prvi stupanj razlaganja (bijeli treset), zatim se vadi smeđi treset, a na kraju crni trest. Izvađeni se treset preša i suši na zraku.
Na ovaj način se uništavaju ove vrijedne i ionako ugrožene močvarne površine, koje se od ovakvih zahvata ne oporavljaju zbog njihovog sporog nastajanja. Nakon isteka licenca za korištene, ove prostore naseljavaju većinom šumske zajednice te se trajno mijenja ekološki sustav, a močvare se potiskuju što dovodi do izumiranja brojnih biljnih i životinjskih vrsta močvarnih staništa.

Svojstva treseta:

pozitivna: Treset se rado koristi u hortikulturi jer popravlja strukturu teških tala i rahli tlo. Miješa se u tlo ili korist sam. Većina supstrata za sadnju lončanica sadrži treset. Zbog svoje kisele reakcije (3-4pH) povećava kiselost tla, što odgovara acidofilnim biljkama kao što su azaleje, hortenzije, orhideje, mnoge močvarne biljke i sl. Treset može pohraniti hranjive tvari iako sam nije plodan. S obzirom da gotovo i ne sadrži hranjiva, dobar je temelj za proizvodnju supstrata, koji se dodavanjem hranjiva može točno prilagoditi potrebama određenih biljaka. Ne sadrži uzročnike bolesti ni sjeme korova koje često sadrži kompost. Odlično upija i drži vodu, a istovremeno je prozračan što sprečava oštećenja korijena ukoliko ima previše vode.

negativna: No treset ima i mnoga nepovoljna svojstva. Njegova kiselost mnogim biljkama ne odgovara te je potrebno dodavati kalcij za neutralizaciju. Ne sadrži hranjive tvari i potrebno ih je naknadno dodavati, a zakiseljavanje tla dovodi do toga da hranjiva u tlu postaju teže dostupna biljkama te ih moramo naknadno dodavati. Treset brzo gubi svojstvo upijanja vode, a nije pogodan za pokrivanje tla jer se na površini pre brzo isušuje. Nakon isušivanja vrlo teško ponovo poprima svojstvo upijanja vode. Nedostatak je i to što nije biološki aktivan kao npr. humus.